EPSO testovi · Znanje o EU-u · Vježba

EPSO znanje o EU-u: 10 vježbovnih pitanja, potpuno razrađenih

Institucije, glasovanje, proračun, temeljna prava i nadležnosti. Odgovorite na svako pitanje, a zatim pogledajte članak ugovora koji ga rješava i zamku iza svake pogrešne opcije.

Objavljeno 28. listopada 2026. · 10 pitanja · ~15 min

EPSO-ov test znanja o EU-u izravnije nagrađuje učenje od bilo kojeg drugog dijela natječaja AD5: odgovori su zapisani u ugovorima. Ovih deset vježbovnih pitanja obuhvaća institucije, zakonodavni postupak, glasovanje u Vijeću, proračun, temeljna prava i nadležnosti Unije. Svaki odgovor navodi članak ugovora iza sebe i objašnjava zašto je svaka pogrešna opcija pogrešna.

Kako koristiti ovu stranicu. U natječaju AD5 (EPSO/AD/427/26) test znanja o EU-u ima 30 pitanja u 40 minuta, polaže se na Vašem drugom jeziku, a prolazna ocjena je 15 od 30. Iznad prolazne ocjene svaki bod vrijedi: znanje o EU-u je 30 % preliminarnog i 25 % konačnog rezultata. To je otprilike 80 sekundi po pitanju, pa si za ovih deset dajte 13 minuta, zabilježite odgovore, a zatim otvorite objašnjenja.

Deset vježbovnih pitanja o znanju o EU-u

Pitanje 1 · Institucije · Zakonodavni postupak · Srednje
Koja institucija prema ugovorima u pravilu ima isključivo pravo predlaganja zakonodavnih akata EU-a?
Prikaži odgovor
Odgovor: C. Članak 17. stavak 2. UEU-a: zakonodavni akti Unije mogu se donositi samo na prijedlog Komisije, osim ako ugovori ne predviđaju drukčije (na primjer neki akti u policijskoj i pravosudnoj suradnji, koje može pokrenuti četvrtina država članica).

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Europsko vijeće određuje opće političke smjernice Unije, ali „ne obavlja zakonodavne funkcije“ (članak 15. stavak 1. UEU-a).
• B — Parlament može samo zatražiti od Komisije da podnese prijedlog (članak 225. UFEU-a); ako Komisija odbije, mora navesti razloge, ali je ništa ne obvezuje da predloži.
• D — Vijeće, kao i Parlament, može od Komisije zatražiti prijedlog (članak 241. UFEU-a), ali ga samo ne može podnijeti.

Navika koju valja zadržati. „Zatražiti“ nije „predložiti“. Parlament, Vijeće i europska građanska inicijativa mogu tražiti; prijedlog izrađuje samo Komisija.
Pitanje 2 · Vijeće · Glasovanje · Srednje
Kad Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, što zahtijeva „dvostruka većina“?
Prikaži odgovor
Odgovor: A. Članak 16. stavak 4. UEU-a: kvalificirana većina je najmanje 55 % članova Vijeća, koji obuhvaćaju najmanje petnaest njih i predstavljaju države članice s najmanje 65 % stanovništva. Blokirajuća manjina mora uključivati najmanje četiri člana Vijeća.

Zašto druge opcije nisu točne:
• B — Dva su postotka zamijenjena.
• C — 72 % je pojačana kvalificirana većina, koja se koristi kad Vijeće ne odlučuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika (članak 238. stavak 2. UFEU-a).
• D — Ne postoji pravilo dviju trećina neovisno o stanovništvu za običnu kvalificiranu većinu u Vijeću.

Navika koju valja zadržati. Zapamtite redoslijed: prvo države (55 %), zatim ljudi (65 %). Veći broj štiti stranu stanovništva.
Pitanje 3 · Europski parlament · Lako
Koliko zastupnika ima Europski parlament u mandatu 2024.–2029.?
Prikaži odgovor
Odgovor: D. Odluka Europskog vijeća (EU) 2023/2061 utvrdila je sastav za 2024.–2029. na 720 zastupnika. Članak 14. stavak 2. UEU-a ograničava Parlament na 750 zastupnika plus predsjednika, sa 6 do 96 mjesta po državi članici.

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — 705 je bio broj za 2020.–2024., nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine.
• B — 750 dio je ugovorne gornje granice, a ne stvarni broj mjesta.
• C — 751 (750 plus predsjednik) najveći je broj koji ugovor dopušta i veličina Parlamenta 2014.–2019.

Navika koju valja zadržati. Učite gornju granicu (750 + 1) i trenutačni broj (720) zajedno: EPSO voli ponuditi jedno kao zamku za drugo.
Pitanje 4 · Institucionalni okvir · Srednje
Što od navedenog nije jedna od sedam institucija Europske unije navedenih u članku 13. UEU-a?
Prikaži odgovor
Odgovor: B. Članak 13. stavak 1. UEU-a navodi sedam institucija: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Europsku komisiju, Sud Europske unije, Europsku središnju banku i Revizorski sud. Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija savjetodavna su tijela (članak 13. stavak 4. UEU-a).

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Revizorski sud jedna je od sedam institucija.
• C — ESB je institucija od Lisabonskog ugovora.
• D — Europsko vijeće postalo je formalna institucija Lisabonskim ugovorom.

Navika koju valja zadržati. „Odbor“, „banka“ (EIB), „agencija“ ili „ombudsman“ u nazivu obično znači tijelo, a ne instituciju. ESB je iznimka na koju treba paziti.
Pitanje 5 · Temeljna prava · Srednje
Koji je pravni status Povelje Europske unije o temeljnim pravima?
Prikaži odgovor
Odgovor: A. Članak 6. stavak 1. UEU-a, na snazi od Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009.: Povelja „ima istu pravnu snagu kao Ugovori“. Obvezuje institucije EU-a, a države članice samo kad provode pravo Unije (članak 51. Povelje).

Zašto druge opcije nisu točne:
• B — Takav je bio njezin status od proglašenja 2000. do Lisabonskog ugovora.
• C — Povelja nikad nije zasebno ratificirana; primjenjuje se putem članka 6. stavka 1. UEU-a.
• D — EKLJP je ugovor Vijeća Europe, zaseban pravni poredak od Povelje.

Navika koju valja zadržati. Povelja = EU, strasbourška konvencija = Vijeće Europe. Pitanja koja miješaju to dvoje među najčešćim su zamkama.
Pitanje 6 · Pravni akti · Lako
Koji je pravni akt obvezujući u pogledu rezultata koji treba postići, ali izbor oblika i metoda prepušta nacionalnim tijelima?
Prikaži odgovor
Odgovor: D. Članak 288. UFEU-a definira pet pravnih akata. Direktiva obvezuje svaku državu članicu kojoj je upućena u pogledu rezultata, a mora se prenijeti u nacionalno pravo do roka, sredstvima koja svaka država odabere.

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Uredba je obvezujuća u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, bez ičega za izbor.
• B — Odluka je obvezujuća u cijelosti (za adresate, ako ih navodi).
• C — Preporuka uopće nema obvezujuću snagu.

Navika koju valja zadržati. Direktiva = smjer prema rezultatu; uredba = pravila posvuda, od riječi do riječi.
Pitanje 7 · Proračun · Teško
Kako se donosi uredba kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir (VFO)?
Prikaži odgovor
Odgovor: C. Članak 312. stavak 2. UFEU-a: Vijeće, prema posebnom zakonodavnom postupku, jednoglasno donosi uredbu o VFO-u nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, danu većinom njegovih članova. Europsko vijeće može jednoglasno dopustiti Vijeću da umjesto toga koristi kvalificiranu većinu.

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Uredba o VFO-u slijedi poseban zakonodavni postupak, u kojem Parlament tekst Vijeća može samo odobriti ili odbiti, ali ne i mijenjati.
• B — Europsko vijeće pregovara o političkom dogovoru, ali ne donosi uredbu.
• D — Komisija predlaže VFO; ne donosi ga.

Navika koju valja zadržati. Razdvojite VFO (sedmogodišnje gornje granice: jednoglasnost Vijeća + suglasnost Parlamenta) od godišnjeg proračuna (članak 314. UFEU-a: Parlament i Vijeće zajedno, uz Odbor za mirenje).
Pitanje 8 · Vrijednosti · Članak 7. UEU-a · Teško
Tko prema članku 7. stavku 2. UEU-a utvrđuje postojanje ozbiljne i trajne povrede vrijednosti iz članka 2. UEU-a od strane države članice?
Prikaži odgovor
Odgovor: B. Članak 7. stavak 2. UEU-a: na prijedlog jedne trećine država članica ili Komisije, i nakon što dobije suglasnost Parlamenta, Europsko vijeće može jednoglasno utvrditi povredu (dotična država članica ne glasuje). Vijeće potom može kvalificiranom većinom suspendirati određena prava (članak 7. stavak 3.).

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Četiri petine je prag iz članka 7. stavka 1., koji utvrđuje samo očitu opasnost od ozbiljne povrede.
• C — Članak 7. politički je postupak; nadležnost Suda za njega ograničena je na postupovna pitanja (članak 269. UFEU-a).
• D — Parlament daje suglasnost (dvotrećinskom većinom danih glasova koja predstavlja većinu njegovih članova), ali ne donosi odluku.

Navika koju valja zadržati. Tri koraka, tri tijela: Vijeće za opasnost (7. stavak 1.), Europsko vijeće za povredu (7. stavak 2.), Vijeće ponovno za sankcije (7. stavak 3.).
Pitanje 9 · Nadležnosti · Srednje
U kojem od sljedećih područja Unija ima isključivu nadležnost?
Prikaži odgovor
Odgovor: C. Članak 3. stavak 1. UFEU-a navodi isključive nadležnosti: carinsku uniju; pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; monetarnu politiku za države članice čija je valuta euro; očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike; i zajedničku trgovinsku politiku.

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Okoliš je podijeljena nadležnost (članak 4. stavak 2. točka (e) UFEU-a).
• B — Energetika je podijeljena nadležnost (članak 4. stavak 2. točka (i) UFEU-a).
• D — Ovdje Unija može samo podupirati, koordinirati ili dopunjavati djelovanje država članica (članak 6. točka (a) UFEU-a).

Navika koju valja zadržati. Pet isključivih područja vrijedi znati napamet. Ako opcija nije među njima, podijeljena je ili potporna.
Pitanje 10 · Europsko vijeće · Srednje
Kako se bira predsjednik Europskog vijeća i na koliko dugo?
Prikaži odgovor
Odgovor: B. Članak 15. stavak 5. UEU-a: Europsko vijeće bira svog predsjednika kvalificiranom većinom na mandat od dvije i pol godine, uz jednu mogućnost obnove. Predsjednik istodobno ne smije obnašati nacionalnu dužnost (članak 15. stavak 6.).

Zašto druge opcije nisu točne:
• A — Pet godina je mandat Komisije, a Parlament bira predsjednika Komisije, a ne predsjednika Europskog vijeća.
• C — Šestomjesečna rotacija odnosi se na predsjedanje Vijećem EU-a, a ne Europskim vijećem.
• D — Europsko vijeće bira vlastitog predsjednika, a mandat se može jednom obnoviti.

Navika koju valja zadržati. Dva predsjedanja, dva pravila: stalni predsjednik Europskog vijeća (2½ godine) i rotirajuće predsjedanje Vijećem (6 mjeseci).

Što uče ovih deset pitanja

#TemaNavika koju valja zadržati
1Institucije · Zakonodavni postupak„Zatražiti“ nije „predložiti“. Parlament, Vijeće i europska građanska inicijativa mogu tražiti; prijedlog izrađuje samo Komisija.
2Vijeće · GlasovanjeZapamtite redoslijed: prvo države (55 %), zatim ljudi (65 %). Veći broj štiti stranu stanovništva.
3Europski parlamentUčite gornju granicu (750 + 1) i trenutačni broj (720) zajedno: EPSO voli ponuditi jedno kao zamku za drugo.
4Institucionalni okvir„Odbor“, „banka“ (EIB), „agencija“ ili „ombudsman“ u nazivu obično znači tijelo, a ne instituciju. ESB je iznimka na koju treba paziti.
5Temeljna pravaPovelja = EU, strasbourška konvencija = Vijeće Europe. Pitanja koja miješaju to dvoje među najčešćim su zamkama.
6Pravni aktiDirektiva = smjer prema rezultatu; uredba = pravila posvuda, od riječi do riječi.
7ProračunRazdvojite VFO (sedmogodišnje gornje granice: jednoglasnost Vijeća + suglasnost Parlamenta) od godišnjeg proračuna (članak 314. UFEU-a: Parlament i Vijeće zajedno, uz Odbor za mirenje).
8Vrijednosti · Članak 7. UEU-aTri koraka, tri tijela: Vijeće za opasnost (7. stavak 1.), Europsko vijeće za povredu (7. stavak 2.), Vijeće ponovno za sankcije (7. stavak 3.).
9NadležnostiPet isključivih područja vrijedi znati napamet. Ako opcija nije među njima, podijeljena je ili potporna.
10Europsko vijećeDva predsjedanja, dva pravila: stalni predsjednik Europskog vijeća (2½ godine) i rotirajuće predsjedanje Vijećem (6 mjeseci).

Kako EPSO gradi pogrešne opcije

Pogledajte unatrag objašnjenja i isti se obrasci ponavljaju iznova:

Zato učite svaku činjenicu zajedno sa susjednom: broj i broj s kojim se brka, instituciju i onu sa sličnim nazivom.

Kako se pripremiti za test znanja o EU-u

  1. Prvo pročitajte vodič. EPSO znanje o EU-u iznosi što test obuhvaća i kako učiti, a stranica o politikama EU-a obuhvaća sedam područja politika.
  2. Učite institucije u kontekstu. Poglavlja o znanju o EU-u prikazuju svaku temu kao zvučni zapis, prezentaciju, infografiku i izvješće; poglavlje 1 je besplatno. Karta institucija EU-a pokazuje gdje se nalazi 70 institucija, tijela i agencija.
  3. Vježbajte u količini. Svaki od naših osam kompleta za vježbu AD5 ima 30 pitanja o znanju o EU-u s razrađenim objašnjenjima, a Biblija politika EU-a dodaje još 145 uz PDF od 182 stranice.
  4. Vježbajte na drugom jeziku. Test je na jeziku 2. Stranica radi na 14 jezika, pa prijeđite na onaj na kojem ćete biti testirani.

Test je dio 2. dijela natječaja AD5, očekivanog 2027., pa ima vremena da se gradivo pokrije kako treba. Vodič o 2. dijelu objašnjava što slijedi nakon testova rasuđivanja.

Vježbajte znanje o EU-u uz potpuna objašnjenja

Komplet 1 uključuje 30 pitanja o znanju o EU-u: prvih 5 ne traži račun, a besplatan račun otvara svih 30.

Otvorite komplete za vježbu → Prvih 25 pitanja besplatno · Premium 7 € mjesečno · otkažite kad god želite

Često postavljana pitanja

Koliko pitanja ima EPSO-ov test znanja o EU-u?

U natječaju AD5 EPSO/AD/427/26 test znanja o EU-u ima 30 pitanja s višestrukim izborom u 40 minuta, a polaže se na Vašem drugom jeziku. Prolazna ocjena je 15 od 30.

Ulazi li test znanja o EU-u u rang?

Da. Iznad prolazne ocjene rezultat iz znanja o EU-u je 30 % preliminarnog i 25 % konačnog rezultata, pa svaki dodatni bod poboljšava Vaše mjesto.

Koje teme obuhvaća EPSO-ov test znanja o EU-u?

Institucije EU-a i način njihova rada, ugovore, postupke odlučivanja i zakonodavne postupke, proračun, temeljna prava, nadležnosti Unije te njezine glavne politike i aktualne prioritete.

Koji je najbolji način učenja za test znanja o EU-u?

Učite pravila iz ugovora zajedno s činjenicama s kojima se brkaju, a zatim vježbajte uz pitanja s vremenskim ograničenjem koja objašnjavaju svaku pogrešnu opciju. Vježbajte na jeziku na kojem ćete biti testirani.

Pitanja je za ovaj članak napisao EU Testing, 28. listopada 2026., a provjerena su prema Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Format testa: EPSO-ova obavijest o natječaju EPSO/AD/427/26.